Slučaj
Crpna stanica rješava probleme poplave, poboljšava kvalitetu života u Semarangu u Indoneziji
Semarang precrpna stanica je rješila problem poplava u centralnom dijelu grada.
Indonezijski grad Semarang nekada je patio od masovnih poplava. Smješten na obali mora, dio grada uvijek je pod prijetnjom plime. Za vrijeme obilnih kiša i plime, nekontrolirane vodene mase pustošile su domove i živote ljudi. Grad je zajedno sa Grundfosom izgradio snažno, jedinstveno rješenje za zaštitu svojih građana od poplava. Otkako je sistem pušten u rad 2014.,kvalitet života i sigurnost se značajno povećao.
Situacija
Grad Semarang, peti najveći grad u Indoneziji s velikom trgovačkom lukom, patio je od poplava dugi niz godina.
Semarang se nalazi na sjevernoj cijeni Jave. Otprilike trećina grada je ispod razine plime, s oceanom na jednoj strani i planinama koje okružuju grad na svim drugim stranama. Ukupna površina je oko 13 kvadratnih kilometara. Tropska klima prašume čini ga jednim od najvlažnijih područja u zemlji - osobito tijekom plime.
Mješavina plime i oseke bila je najgora, kaže Joko Rusmani, konzultant, Ministarstvo za javne radove i stambeno zbrinjavanje u Indoneziji.
"Kada je došlo do plime tijekom sezone kiše, voda koja je trebala teći u more bila je blokirana od strane plime, što je dovodilo do povratnog toka i plavljenja stambenih područja. Bio je to kronični problem."
"Tada, čak i malo kiše bi izazvalo poplavu", kaže Ari Soemantri, stanovnik koji živi u Jalan Permata Merah, središnjem dijelu Semaranga. "Obilne kiše donijele bi poplave koje su trajale danima bez ikakvih znakova povlačenja."
Propadanje zemlje do 10 centimetara godišnje pogoršalo je situaciju. Joko Rusmani kaže da je to zbog previše ekstrakcije podzemne vode, u kombinaciji s izgradnjom zgrada koja preopterećuje tlo. Sve u svemu, potonuće zemlje, kiša i plima su godinama bili problem u Semarangu.
Nova crpna stanica to mijenja.
Ari Soemantri (drugi s desna), stoji sa svojom porodicom u njihovoj kući u Jalan Permata Merah, središnjem naselju Semarang. Poplavne vode nekad su mučile to područje, bez znakova povlačenja, kaže on. Danas naselja bez poplave povećavaju vrijednost imovine.
Rješenje
U 2013., veliki, globalni tim počeo je graditi odvodnu crpnu stanicu koja bi se mogla nositi s teškim poplavnim uvjetima. Tim je uključivao indonezijske izvođače Brantasa, japanskog konzultanta Orijentala, Japanske agencije za međunarodnu suradnju (JICA), indonezijskog Ministarstva javnih radova i ljudskih naselja, Semarangove lokalne vlasti i Grundfosa. Projekt je bio strateški program upravljanja resursima vode od Vlade Indonezije.
Projektni tim je zapečatio ušća dvije glavne pogođene rijeke - rijeke Semarang i Baru, kaže Joko Rusmani.
"Sada će voda koja dolazi iz uzvodno biti spremljena u rezervnim jezerima koja će se dizati", kaže on. "Dakle, ono što je nekad išlo gravitacijski, promijenili smo u crpni sustav."
Kaže da bazeni mogu držati 130,000 kubičnih metara (m3), dok crpna stanica ima ukupni kapacitet protoka 35 m3 u sekundi, ili 126,000 m3 / sat. Pouzdanost je apsolutno bitna. "Obzirom na to da se sada oslanjamo na crpljenje, očekujemo da će crpke moći raditi 24 sata non-stop, da su uvijek u ispravnom stanju i da se kvalitetno održavaju, tako da se kad god je potrebno, voda se može ispumpati u ocean bez kvara ", kaže on.
Sjeverna trećina Semaranga ima problem s plimnim valovima, što je dijelom i uzrok poplava. U luci je potrebno podići potporni zid kako bi se pomoglo u zadržavanju morske vode.
Projektni tim je odabrao Grundfos KPL crpke zbog prethodnog iskustva u korištenju sličnih vrsta crpki u Surabayi i Jakarti - i one su radile pouzdano više od deset godina, kaže on.
Ove crpke su vrlo jednostavne za korištenje. Ukoliko počne padati kiša, sustav odmah kreće sa radom.
"Budući da crpke imaju ogroman kapacitet i bile su najveće u Indoneziji u to vrijeme, tražili smo podršku od Grundfos sjedišta u Danskoj", kaže Joko. "Osigurali smo da rezervni dijelovi budu dostupni na lokalnoj razini u sljedećih 15 godina."
Otkad je crpna stanica 2014. pokrenuta, funkcionira onako kako se i očekivalo, kaže Nur Wahid, Operating Manager. Tijekom sušnog razdoblja, stručnjaci na licu mjesta upravljaju crpkama sat ili dva dnevno kako bi održavali crpke i drenažni bazen na odgovarajućoj razini. "Srećom, ove su crpke vrlo jednostavne za rad. Dakle, kad god pada kiša, sustav možemo pokrenuti odmah “, kaže Nur Wahid.
Ishod
Danas su ljudi koji su svakodnevno doživljavali poplavu u svojim kućama i na ulicama središnjeg grada, oslobođeni od njih. Više ne moraju stalno podizati svoje domove u borbi protiv propadanja zemlje i redovnih poplava. "I ceste sada napokon funkcioniraju kako bi trebale", kaže Joko. "Prije su ceste više funkcionirale kao vodovodi, ali sada su suhe. Nema više problema. "
Dodaje da vlada sada može razviti infrastrukturu bez straha od štete zbog poplave i plimnog vala. "I socijalni i ekonomski aspekti su ponovno počeli rasti u Semarangu", kaže on.
Joko Rusmani, savjetnik u Ministarstvu za javne radove i stanovanje u Indoneziji, kaže. "Ponosni smo jer smo ponudili rješenje i dali odličan primjer drugima", kaže on.
Joko kaže, “Crpna stanica Semarang riješila je problem poplave u središnjem dijelu grada Semarang. Može se koristiti kao primjer ili model koji se primjenjuje u sličnim područjima. Ponosni smo jer je ovo ponudilo rješenje i cijenjeno je, i daje primjer drugima. Mnoge općinske vlade u Indoneziji suočene s istim problemima posjetile su naše bazene kako bi proučile kako se mogu boriti s istim problemima na način koji se odnosi na njihove gradove. "